Udruga hrvatskih tržnica je osnovana 15. svibnja 2000. godine , udrugu čini ukupno 31 tvrtka koje upravljaju tržnicama na malo.
Osnovni sadržaj djelatnosti Udruge je : stvaranje uvjeta za slobodno strukovno, interesno ili poslovno udruživanje članica Udruge na projektima koji trebaju poslužiti ostvarivanju temeljnih ciljeva Udruge ; organiziranje dijaloga i suradnje Udruge i njezinih članova sa nadležnim organima i institucijama u cilju zajedničkog riješavanja svih problema koji će proizaći iz potreba za unapređenjem tržničkog načina poslovanja te ostale djelatnosti propisane odredbom članka 10.
Statuta. Otprilike jedna polovina članica Udruge ( uglavnom u manjim gradovima ) su mješovita komunalna poduzeća u kojima tržnica funkcionira kao samostalna radna jedinica. U tim slučajevima, u pravilu se radi samo o tržnicama koje funkcioniraju kao klasične otvorene ili natkrivene zelene tržnice i sajmišta.
U večim gradovima organizatori tržnica su samostalna trgovačka društva, a tržnice su organizirane uglavnom kao kompleksniji tržni centri ( trgovački centri otvorenog tipa s tržnicom kao dominirajućim sadržajem ) što podrazumijeva da u sklopu tržnica postoji i veći broj prodavaonica svih vrsta i namjena, razni uslužni sadržaji (ugostiteljske radnje, brijači, frizeri, cvjećarnice itd. )
Što se samih tržnica ( u užem smislu te riječi ) tiče one mogu biti zatvorene, natkrivene ili otvorene. Negdje su tvrtke koje upravljaju tržnicama u isključivom vlasništvu jedinica lokalne samouprave ( Zagreb, Osijek, Zadar, Pula, Sisak, Varaždin, Daruvar i Đakovo), a negdje su jedinice lokalne samouprave poslove upravljanja tržnicama, organiziranim na prostorima i u objektima u njihovom vlasništvu, ugovorom o koncesiji povjerili koncesionaru . U Šibeniku , Karlovcu i na zagrebačkoj Dubravi tržnicama upravljaju tvrtke u privatnom vlasništvu, a u Rijeci je primjenjen kombinirani sistem privatnog vlasništva.